Vinny Flynn 
Euharistija nije samo jedno čudo 
 
No, za mene to više nije samo jedno veliko čudo. To je čitav pregršt čudesa koja su sva uvijena u jedno. Ono što je dovelo do početka promjene u mom razmišljanju bio je nauk pape Leona XIII. Koji je u svojoj enciklici o Euharistiji napisao:
U ovom je jednom Otajstvu sadržano sve, štogod je iznad naravi, u nekom jedinstvenom obilju i raznolikosti čudesa.
Kako su snažne te rečenice Euharistija je mnogo, mnogo više od onoga što ćemo ikada biti kadri shvatiti. Na neki način ona sadržava ''sve nadnaravne stvarnosti'', i to ne samo kroz jedno čudo, nego kroz ''raznolikost čudesa''.
Po riječima pretvorbe, kao što o. Frederick Faber objašnjava u svojoj divnoj knjizi Presveti Sakrament, odvija se ''…niz blistavih čudesa, a svako je veličanstvenije od stvaranja svijeta ni iz čega.''
 
Ta veličanstvena čudesa ne događaju se u slijedu, jedno za drugim, nego se događaju istodobno jer, kao što o. Faber objašnjava: ''Ovdje nema slijeda: u jednom te istom trenutku cijeli spektar tih čudesa prošao je različitim smjerovima i ispunio se.''
Koja su to čudesa koja se događaju zajedno, a svako je veličanstvenije od samog stvaranja svijeta? Ne mislim da ćemo ikada saznati potpun odgovor na to pitanje, barem ne s ove strane neba. Kao što sv. Faustina piše: ''Čudesa milosrđa su neistraživa. Niti grešnik, niti pravednik ne može ih proniknuti.'' (Dnevnik, 1215)
Ali nije ni svrha biti sposoban nabrojati i potpuno dokučiti tu ''raznolikost čudesa''. Jednostavnim prepoznavanjem kompleksnosti euharistijskog otajstva i razmatranjem bilo kojeg letimičnog uvida koji dokučimo o tom nadnaravnom, možemo rasti u vlastitom osvješćivanju o tome kakav nam je izuzetan dar darovan.
Kristova prisutnost nije simbolična ili djelomična, nego stvarna i potpuna: On je prisutan u tijelu, krvi, duši i božanstvu.
''Kad bi anđeli mogli biti zavidni ljudima,
 onda bi to bilo zbog samo jednog razloga, a to je: sveta pričest.''
Sv. Maksimilijan Kolbe
 
Više: Vinny Flynn, Sedam tajna Euharistije, Biblioteka Stella Maris, Zagreb 2011.

Povodom posjeta pape Benedikta XVI. našoj zemlji prenosimo vam njegove govore održane na molitvenom bdijenju s mladima na Trgu Bana Jelačića i homiliju obiteljima na misnom slavlju na Hipodromu.
 
PAPA MLADIMA NA MOLITVENOM BDIJENJU
 
Draga mladeži! Sve vas srdačno pozdravljam! Osobito sam zadovoljan što sam ovdje s vama, na ovom povijesnom trgu koji je srce grada Zagreba. Ovaj je trg mjesto susreta i komunikacije, na kojemu često prevladava žamor i svakodnevna vreva. A sada, vaša ga nazočnost gotovo pretvara u „hram“, čiji je svod samo nebo, koje se večeras čini kao da se naginje nad nas. U tišini želimo primiti Riječ Božju koja je naviještena, kako bi prosvijetlila naš um i zagrijala naše srce.
Iskreno zahvaljujem monsinjoru Srakiću, predsjedniku Biskupske konferencije, za riječi kojima nas je uveo u ovaj naš susret. Na poseban način pozdravljam dvoje mladih te im zahvaljujem što su nam dali svoja lijepa svjedočanstva.

UOČI KONCERTA KVARTETA MUSIC FOREVER I OPERNIH SOLISTA  

Kvartet Music Forever kojeg čine Josip Gerbus, Jurica Karuza, Pavle Kolarov i Jadran Dučić zajedno sa opernim solistima Almom Karmelić (sopran), Stefanom Kokoškovom (tenor) i Ratomirom Kliškićem (bariton), 11.04.2011. u 20 sati, u dvorani Nadbiskupijskog sjemeništa u Splitu pripređuju koncert pod nazivom Radost i nada. Ovim koncertom duhovne glazbe i najpopularnijih arija građanima se otvaraju vrata nove scene koja će kazališnim repertoarom promovirati djela visoke umjetničke kvalitete  te kršćanskih vrijednosti. U ovaj zahtjevan projekat stvaranja i oživljavanja nove kulturne scene koja se želi suprotstaviti aktualnim destruktivnim trendovima u suvremenom teatru uključilo se nekoliko udruga: Hrvatska udruga Benedikt, KD Marko Marulić i Dramski studio Ilirik. Vjerujemo da ćemo uz Božju pomoć i dobru volju naših građana uspjeti u realizaciji ovog bogatog i zahtjevnog programa.

Fra Anđelko Domazet: Demon pohlepe (Lk 12, 13-21)
Žudite  li stalno stjecati još više i više? Želite li više novaca ili materijalnih dobara? Ukratko, jeste li pohlepni? Kad spomenemo da se naše ponašanje može okarakterizirati kao pohlepno, mnogi od nas teško će priznati da su ipak pretjerali želeći uvijek više no što imamo. 
Isus u današnjemu evanđelju (Lk 12,13-21) kaže: 'Klonite se i čuvajte svake pohlepe!' Zašto se pohlepa smatra lošom? Je li pohlepa doista izvor iz kojega izviru svi ostali grijesi? Je li pohlepa sama po sebi uništava vrlinu i dobro?
U duhovnoj tradiciji čovječanstva imamo mnoštvo tekstova koji jednodušno upozoravaju na opasnost pohlepe. Spomenimo samo najpoznatiji primjer, a to je učenje Bude, koji je pohlepu, mržnju i iluziju nazivao 'trima otrovima' i glavnim preprekama ispravnom životu. Filozof Nietzsche je rekao da je za osvajanje vlasti potrebno tri stvari: pohlepa, zavist i mržnja, i to tim redoslijedom. U kršćanskoj tradiciji pohlepa se također vidi kao matrica, korijen svih ostalih grijeha. Radix omnium malorum avaritia, (Korijen svega zla je pohlepa) poručio je sv. Pavao ranoj Crkvi (Tim 6, 10). Mi to prevodimo podosta netočno: "Ljubav prema novcu korijen je svega zla".

Leszek Kolakowski
UJEDINJENA EUROPA?
  Kada je Winston Churchill u septembru 1946. godine na Univerzitetu u Zürichu pozvao na stvaranje ujedinjenih država Europe, mnogi su se dijelovi kontinenta još uvijek nalazili u ruševinama, grozne rane rata još nisu bile zacijeljene. Postojale su okupacijske zone, ali ne i dvije njemačke države. Oba je svjetska rata Churchill pripisivao njemačkoj težnji za dominacijom, vjerovao je da će ujedinjena Europa, stup koje je trebao biti njemačko-francuski savez, naposljetku zaboraviti grozote rata i neće dopustiti da Nijemci iznova izazovu strahotan požar.