Poljoprivreda pred GMO ucjenom
''Novinari su u SAD-u plaćeni da lažno pišu o GMO hrani'' (Jeffrey Smith)
U Sjedinjenim Američkim Državama postoji grupa konvencionalnih liječnika koji, usklađeni sa farmaceutskim paradigmama i po nalogu farmaceutske i prehrambene industrije - otvoreno zagovaraju i promiču GMO prehranu. U svom "taboru" imaju i nekoliko plaćenih novinara, a najpoznatiji od njih je stanoviti Michael Spector.
Jeffrey Smith, GMO stručnjak i autor bestselera "Sjeme obmane" i "Genetički rulet", razotkriva nedostatak dokaza koji pokušavaju proći kao “znanost” da bi zaštitila genetski inženjering. Znanost može i dala je odgovor na pitanje : Da li je GMO hrana sigurna? Ali ti odgovori nisu ono što nam industrija govori, a taj razlog je jednostavan . Da je industrija slušala prave rezultate znanosti, genetsko izmanipulirano sjeme nikad ne bi bilo zasađeno i GMO hrana bi bila zabranjena širom svijeta. Smith objašnjava na koji način je obmana izvršena, i kako zagovarači GMO hrane tvrde da je GMO hrana sigurna, i to potkrepljuju znanstvenim dokazima (koji su namješteni). Postoje dosta ljudi koji se protivi informaciji koju ja širim internetom. Neki imaju sukob interesa, što objašnjava njihovo ponašanje, ali također postoji velika grupa ljudi koja pokušavaju upotrijebiti znanost i znanstvene metode kao opravdanje za ono što ja objašnjavam kao neistinito.
Jedan od najpoznatijih medijskih ljudi  koji pokušava osporiti ono što naučavam je Michael Specter . On je autor knjige "Denialism" i novinar New York Times-a. Nedavno je održao predavanje na TED-ovoj konferenciji,  kritizirajući one koji se uopće usuđuju upitati nešto  o znanosti cjepiva i GMO hrani.
On ide čak toliko daleko sa svojim tvrdnjama , da klasificira nas koji pokušavamo upozoriti javnost o potencijalnim opasnostima cjepiva i GMO hrani kao «ugrožavatelje javnog zdravstva».
Moja pozicija je da je suprotni stav istina, to jest da postoje jasni , nezavisni, znanstveni dokazi koji podržavaju moje tvrdnje. Svi oni koji su zabrinuti za sigurnost cjepiva oslanjaju se na dokazive znanstvene metode.
Znanost djeluje. Izazov znanosti, gdje puno ljudi "posrne", odražava se u činjenici da je postalo jako lako za jednu multinacionalnu kompaniju da manipulira i naruši cijeli znanstveni proces, na način da izgleda kao da je upotrijebljena znanost u iskazivanju činjenica, dok je ustvari znanost samo površno primijenjena zbog "konflikta interesa" .
U aktualnom vremenu vidjeli smo znanstvenike koji su bili otkriveni za cjelokupna nepoštena istraživanja; studije koje nemaju pravih potpisnika i znanstvenike koji su plaćeni da njihovo ime može biti u radu u kojem uopće nisu sudjelovali; novinari su plaćeni da pišu članke koje nisu ništa više nego prozirne reklame, a popis znanstvenih obmana raste.
Sva ta manevriranja daju industriji priviđenje da je ona znanstveno bazirana, dok je u stvarnosti ona doista daleko od toga. Naravno da to stvara otpor u narodu. Kako i ne bi?
Postoji jednostavno i razumno rješenje, a to je da se gleda izvor financiranja i dali tvrtka koja vrši "nezavisna istraživanja" nema nekih posebnih interesa oko manipuliranja rezultata. Kada tako budete gledali, vidjeti ćete da ne postoji nedostatak znanstvenih dokaza koji dokazuju štetnost , kao što su vam to htjeli nametnuti besmisleni PR članci vezani za ta područja.
Jeffrey Smith je jasno jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području GMO hrane, i njegova neprofitna udruga "ResponsibleTechnology" ( Odgovorna tehnologija) je objavila rastući broj studija koje ilustriraju velike opasnosti povezane sa GMO hranom.
Znanstvenici iz FDA izjavili su da GMO hrana može izazvati alergije, prehrambene probleme, stvaranje toksina u organizmu i nove bolesti , te su također izjavili da bi bile potrebne daljnje studije o sigurnosti takve hrane. Ali i oni su bili jednostavno ignorirani.
Smith je ispričao jednu priču o jednom odvjetniku iz Južne Afrike koji je podupirao GMO hranu, tvrdeći kako je Nacionalna Akademija Znanosti SAD-a utvrdila kako je GMO hrana " apsolutno nerizična".
"Tako sam ja nazvao Nacionalnu Akademiju Znanosti SAD-a i razgovarao sa osobom koja je zadužena za biotehnološki odjel , " Smith kaže , " I oni su se nasmijali i rekli , " Da smo mi mislili da nema rizika, zašto bi onda izdali dva izvještaja o tome?"
Ona je totalno odbacila njegovu tvrdnju i rekla da je on zvučao poput onih iz bio-tehnoloških industrija u SAD-u, iako je on ustvari bio iz suprotne strane. Da zaključimo što to mi ustvari imamo, to je jedan sistem obmane, iskrivljavanja i smrtne opasnosti koje su bile ignorirane."
Ono što morate razumjeti je da većina današnjih znanstvenih istraživanja nije više javno financirana, nego od same industrije.
Fenomen objašnjava zašto se više "znanstveno osnovani dokazi" ne mogu uzeti u obzir, već se prvo mora provjeriti iz kojih je izvora financirano istraživanje i koji je interes onih koji naručuju istraživanje. U slučaju GMO hrane , biotehnološka industrija sigurno NE traži probleme. Na vašu sreću, drugi traže moguće probleme i opasnosti takve modificirane hrane, i oni daju najbolje od sebe da vas upozore.
 
Stajališta koja su prikazana su samo dio onoga što govori Jeffrey Smith; za više informacija pogledajte cijeli njegov intervju ili pročitajte transkript. 
Na primjer, postoji tvrdnja kojom se želi prikazati kako je GMO hrana neophodna za prehranu čovječanstva i za prekid gladi na svijetu. Ovdje također Michael Smith, objašnjava zašto ta tvrdnja " ne drži vodu".
Na kraju vas pozivam, da svi pomognete u našoj borbi , kako bismo iskorijenili genetski modificiranu hranu iz prehrane. To se neće desiti kroz vladinu intervenciju. To se jedino može realizirati kada ljudi shvate, da je ono što je njima ponuđeno kao prehrana, zapravo jedan vid širokog javnog eksperimenta koji je podivljao,  pušten u prodaju bez ikakvih provjera .Iskoristite zato prednost lokalnih izvora biološke organske hrane koliko god je moguće.
Možete također izbjegavati GMO hranu kroz:
- Smanjivanjeili izbacivanje prerađenih prehrambenih proizvoda. 75 posto prerađene hrane sardrži GMO sastojke. Upotrijebite "Vodič biološke hrane"  koji je dostupan na slijedećoj web stranici :  www.NonGMOShoppingGuide.com.-Čitajte oznake na proizvodima i hrani. Kada gledate na te oznake obratite pozornost  na sastojke (da samo neke spomenemo) poput kukuruznog brašna, dekstrin, škrob, soju, margarin i tofu, gdje postoji velika mogućnost da potječu iz GMO usjeva , osim ako imaju markicu da potječu iz biološkog uzgoja.
-Kupujte Bio proizvode. Najbolji način da se osigurate je da kupujete takve proizvode i tako jedete hranu koja nije bila genetski modificirana.
Ako želite naučiti više o štetnosti GMO hrani, ili pogledati savjete kako da pomognete da se zaustavi takva prehrana , molim posjetite: www.ResponsibleTechnology.org
 IZVOR: (http://mercola.fileburst.com/PDF/ExpertInterviewTranscripts/InterviewJefferySmithSpector.pdf)
 
 
 

Želite li jesti organsku hranu, uzgajajte je sami
Želite li da se vaša djeca hrane zdravo i da u tijelo ne unose goleme količine pesticida kojima obiluje većina hrane koja nam se nudi, osmislite svoj vlastiti zeleni kvadrat! Za to ne morate imati stotine kvadrata površine, zdravu hranu možete uzgajati i na balkonu – poruka je to inženjerke agronomije Kornelije Benyovsky Šoštarić koju gledatelji znaju po korisnim reportažama o ekovrtlarstvu iz nedjeljne emisije Plodovi zemlje, a Profil joj je izdao prvu knjigu o organskom vrtu pod nazivom Zeleni kvadrat.
– Još tijekom studija na Agronomskom fakultetu upoznala sam se s herbicidima, insekticidima, fungicidima i svim ostalim “cidima” te već tada znala da jednog dana moje dijete to sigurno neće staviti u usta. No, tek kada sam postala mama dogodio se onaj “klik” koji je potreban da pokrene ljude iz pasivne u aktivnu fazu. Drugim riječima, uzela sam stvari u svoje ruke i postala proizvođač vlastite hrane – objašnjava Kornelija razloge zbog kojih se bavi organskim vrtlarstvom, a koje je samo jedan oblik zdravog i ekološkog načina života kojim živi cijela obitelj.
Prehrana danas više nema alternative osim prirodnog uzgoja namirnica kod kuće, kaže Kornelija, koja smatra da je moderna poljoprivreda jedan od najvećih onečišćivača suvremenog svijeta. – Umjesto da proizvodi zdravu hranu i stvara prioritet zdravog života, ona je danas prije svega sredstvo za proizvodnju novca, pa hrana često obiluje nezdravim sastojcima – govori ova moderna ekovrtlarica koja poručuje da se ležernim vrtlarenjem na stotinjak kvadrata može prehraniti svaka obitelj.
Patka će vam vrt očistiti bolje od insekticida
Ljudi skupo plaćaju voće i povrće, a ispred kuće imaju zasađene ruže, čemprese, tulipane i lijepo uređene travnjake. Ja im nudim alternativu. Oblikujte zelene kvadrate biološke raznolikosti, uzgajajte organsko povrće uz tradicijske vrste cvijeća, pustite dvije, tri patke ili kokoši neka očiste vrt od nametnika ili, ako ne možete držati kokoši, gradite kućice za sjenice koje će napraviti istu korist kao perad. U toj varijanti ne morate rabiti nikakve insekticide.
Savjeti za jeftino, ali zdravo vrtlarenje
Niske mahune, blitvu, grašak, salatu, paprike, mladi luk, češnjak, peršin, bosiljak ili jagode mogu uzgojiti čak i djeca. To su jednostavne kulture koje zahtijevaju vrlo malo prostora i brige, rastu praktično same, a donose plodove i pružaju osjećaj zadovoljstva. Nema ništa ljepše nego ubrati nekoliko listića peršina s vlastitog prozora ili posegnuti za svježom paprikom iz vrta. Osim što ćete biti sigurni da jedete zdravo, bit ćete i ponosni jer ste sami nešto uzgojili.
Pokušajte, a tek onda recite da ne možete
Mnogi koji nemaju vrt ili veliko dvorište misle da ne mogu uzgajati vlastitu hranu, no griješe. Mnoge kulture dobro će rasti i u tegli na balkonu, čak ćete morati uložiti manje truda (npr. nema okopavanja). Uzgojiti biljke na balkonu jednako je zabavno i ostvarivo kao i na većim površinama. Važno je da su “zelene”, dakle da u sadnji i brizi o svojem voću i povrću ne posegnete za umjetnim gnojivima, pesticidima i insekticidima.
Kompostiranje – suradnja s prirodom
Zaboravite na razna umjetna gnojiva, najbolji posao odradit će stopostotni prirodni kompost. Inače, na kompostiranje treba gledati kao na “umjetnost” za sebe. To je veliko zadovoljstvo koje daje zdrave. Pogledajte oko vrta da vidite koje su lokalne biljke.
Ako za uzgoj odaberete biljke kojima vaše podneblje dobro odgovara, one će dobro rasti čak i ako ne ulažete mnogo napora. Uvijek je bolje raditi s prirodom nego se pokušavati boriti protiv nje, primjerice sadnjom egzotičnih biljaka. U vrtu, ali i na balkonu, dobro će rasti i kupine i zelena salata, a u plodovima ćete moći uživati veći dio godine. Dobro će vam uspijevati i blitva koja ne zahtijeva mnogo truda./dalje